Čelesta je glazbalo, koje spada u skupinu instrumenata s tipkama, u akustičnom smislu u skupinu metalofona. Izvana je slična pianinu, umjesto žica za generiranje zvuka sadrži kovinske pločice. Instrument je 1886. godine u Parizu konstruirao Auguste Mustel, prvi ga je u umjetnoj glazbi uporabio P. I. Čajkovski, 1891. godine, u baletnoj suiti Ščelkunčik (Danse de la Fée Dragée).

Čembalo (kratica od (tal) clavicembalo) je žičani instrumenti s tipkama, na kojemu se zvuk dobiva trzanjem žice, a ne udarcem batića o žicu kao na glasoviru. Ton se proizvodi pomoću tankog štapića na koji je utaknuta trzalica (plektrum) od ptičjeg pera ili od kože. Zvuk čembala je vrlo prodoran, rezak, jasan, gotovo srebrnastog karaktera i kratkog trajanja.

Klavikord je Europski žičani instrument poznat još od Srednjeg vijeka.

Povjesno imao je široku ulogu kao instrument za vježbu I pomoč kompozicijama.

Klavikord proizvodi zvuk na taj način da malene metalne oštrice zvane tangente trzaju žice.

Ime je dobio od latinske riječi clavis što bi otprilike mogli poistovjetiti s tipkom te riječi chorda št znači žica.

Klavir (Glasovir), je instrument sa tipkama koji proizvodi ton udarom batića, koji je povezan sa tipkom, u žicu. Standardni opseg mu je od tona A u subkontri (2A) do tona C u petoj oktavi (c5), no neki modeli marke Bösendorfer mogu proizvoditi i dublje tonove. Literatura se piše u dva crtovlja , gornje svira desna ruka i piše se uglavnom u violinskom ključu, donje crtovlje svira lijeva ruka i piše se većinom u bas ključu .

Orgulje su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama. Imaju, ovisno o veličini, od jedne do čak pet ili šest klavijatura po kojima se svira rukama (manuali) i klavijaturu na kojoj se svira nogama (pedal). Broj manuala ovisi o veličini orgulja, odnosno o broju registara, tj. svirala, a mogu ih imati od jednog do sedam. Registar je niz svirala iste boje i jačine zvuka.